130
O SVECIMA I NJIHOVOM POSREDOVANJU; O BRIZI ZA RODBINU U DUHOVNOM SVIJETU
1. (Kaže Ivan): ‘Slušaj, brate Martine, na zemlji si, koliko je to meni poznato, bio veliki prijatelj Marije, a također i Josipa i ostalih svetaca. Ali izgleda da ovdje ne pokazuješ za njih nikakav interes. Zašto? Isto tako ne izgledaš zabrinut (ili ‘ne pokazuješ interes’) za svoju rodbinu – za svog oca, majku, braću, sestre i mnoge druge rođake i prijatelje koji su prije tebe ušli u ovaj svijet. Reci mi, zašto je to tako?
2. Oni bi mogli biti nesretni negdje. Zar im ti, sada veliki Gospodinov prijatelj, ne bi htio pomoći ako bi mogao, posebice ako bi znao da su nesretni? Ti si se u svijetu jako puno razmišljao o posredovanju svetaca (ili ‘o svecima koji se kod Boga zauzimaju za ljude’), ali ovdje, i sam svetac i Gospodinov veliki prijatelj, ti o tome uopće ne razmišljaš. Reci mi, koji je tome razlog?’
3. (Martin će): ‘Najdraži prijatelju i brate, vo se hrani sijenom i slamom, a magarac je zadovoljan i sa lošijom hranom. Ja sam na zemlji najprije bio magarac, pa onda vo, a moja hrana je bila poput ove upravo opisane. Reci mi, može li duh rasti (ili ‘razvijati se’) na takvoj oskudnoj/siromašnoj hrani?
4. Tek sada, zahvaljujući Gospodinovoj ljubavi, suosjećanju i milosti, i Njegovom kruhu života i nepokvarenom/pravom (genuine) vinu istinskog znanja, sam postao stvarno ljudsko biće. Zar bi i dalje trebao imati apetita za hranu kojom se na zemlji hrane magarci i volovi? Zar bi i dalje trebao raditi iste (po)greške kao i na zemlji, razmišljajući kako bi blaženi/blagoslovljeni stanovnici ovog velikog nebeskog duhovnog svijeta mogli imati više milosti i ljubavi nego Gospodin Osobno? I kako bi On od njih trebao biti pokrenut (ili ‘kako bi Ga oni trebali pokrenuti’) na ljubav i milost? O prijatelju, zahvaljujući Bogu ja više nisam toliko glup kao što sam nekad znao biti.
5. Što su Marija i Josip i svi tako zvani sveci? Što su moji zemaljski roditelji, braća, sestre, i prijatelji u usporedbi sa Gospodinom? Ako imam Njega, ne marim (ili ‘nije mi stalo’) do tisuće Marija, Josipa, roditelja, braće i sestara, ili prijatelja! Gospodin ih čuva/pazi (looks after them) kao što je i mene pazio (as He has done with me). Što im više može trebati? Ja mislim da bi svaki istinski stanovnik nebesa morao razmišljati na ovaj način. Ako ne, on bi morao biti savršeniji od samog Gospodina?
6. Zar nije Gospodin Osobno rekao jasno (i glasno) tko su bili Njegova majka, braća i sestre, kada Mu je bilo rečeno da Ga Njegova majka, Njegova braća i sestre čekaju napolju (Marko 3:31-35)?
7. Ako nas je On, Koji je (od)uvijek bio i (za)uvijek će biti naš Učitelj i Gospodar, naučavao ove stvari koje, na nesreću, na zemlji nismo razumjeli, zašto bi mi ovdje na nebu, u nama, tražili bolju doktrinu? To bi bilo jako glupo, zar ne misliš tako, moj najdraži brate?’
8. (Kaže Ivan): ‘Zaista, izrazio si ono što mi je u srcu. Tako stvari stoje, tako mora biti, a tako će zauvijek i ostati! Ali ako bi sada sreo Mariju i Josipa, i ostale (and other persons of consequence), zar ne bi bio jako sretan?’
9. (Martin će): ‘Da, bio bi sretan, ali ni u kojem slučaju sretniji nego kada bi mi Gospodin došao. Jer u Njemu ja imam sve i, stoga, On mi znači više od svega (ili ‘bilo čega drugog’). Gledaj, ti i brat Petar sigurno pripadate najvažnijim ljudima koji su ikad živjeli na zemlji. I ja vas obojicu jako puno volim, ali ja poštujem svakog dobrog i mudrog stanovnika neba isto kao i vas, pošto smo mi svi braća, a samo je jedan Koji je Gospodin. Da li sam u pravu?’
10. (Kaže Ivan): ‘Brate, sa takvom istinskom mudrošću ćeš proći čak i na suncu! Sada vidim da posjeduješ istinsku mudrost i – gledaj – cesta se već spušta u dolinu. Sada ćemo također susresti filozofe sa sunca!’