‘Pojave se prepelice…’
8542. ‘…pojave se prepelice’ (Izlazak 16:13) Da ovo predstavlja prirodni užitak kroz kojeg nastaje dobro, je očigledno iz značenja ‘prepelica’, kao ‘prirodnog užitka’. Da ‘prepelice’ predstavljaju prirodni užitak to je zbog toga što je ona bila morska ptica, a sa morskom pticom je predstavljeno što je prirodno, a njezinim mesom, za kojim se žudjelo, je predstavljen užitak (vidi br. 8431). Da ona također predstavlja ‘kroz kojeg je dobro’, je zbog toga što je bila dana navečer. Jer kada je u drugom životu stanje koje korespondira sa večeri, onda su dobri duhovi, i također anđeli, ponovno vraćeni u stanje prirodnih osjećaja u kojima su bili dok su bili u svijetu, posljedično tome u užitke njihovog prirodnog čovjeka. Razlog je da iz toga može proizaći dobro, to jest, da oni na taj način mogu biti usavršeni (br. 8426) Svi su usavršeni usađivanjem vjere i dobročinstva u vanjskog ili prirodnog čovjeka; jer ukoliko ovi nisu usađeni, dobro i istina ne mogu utjecati iz unutarnjeg ili duhovnog čovjeka, to jest, od Gospoda kroz ovog čovjeka, budući nema prijemčivosti; a ako nema prijemčivosti, upliv je zaustavljen i prestaje, ne samo to, unutarnji je čovjek također zatvoren. Iz ovog je jasno kako prirodno mora biti dovedeno u stanje prilagođavanja, kako bi moglo biti primajuća posuda. Ovo je ostvareno pomoću užitaka; jer dobra koja pripadaju prirodnom čovjeku se nazvaju užici, budući se osjećaju.
[2] Da ‘prepelice’ naznačavaju prirodni užitak je poradi toga što je, kako je ranije bilo rečeno, morska ptica; jer rečeno je kako ih je vjetar nanio od mora:
‘Tada Gospod zapovjedi te zapuhnu vjetar i nanese prepelice od mora i sasu ih na tabor.’ (Brojevi 11:31);
a sa ‘morskom pticom’ i njezinim ‘mesom’ je predstavljen prirodni užitak, a u protivnom značenju užitak požude. Ovaj je predstavljen sa ‘prepelicama’ u sljedećem odlomku iz Mojsija:
‘Svjetinu koja se oko njih skupila obuzme požuda za jelom. Izraelci se opet upuste u jadikovanje govoreći: “Tko će nas nasititi mesom? Sad nam život vene; nema ničega, osim mane, pred našim očima.” Zatim ih razastriješe oko tabora. Meso još bijaše među njihovim zubima – još ga nisu prožvakali – kadli planu gnjev Gospodnji protiv naroda: Gospod udari narod strašnim pomorom. Ono se mjesto prozva Kibrot Hataava, jer su ondje pokopali one koji su bili požudni.’ (Brojevi 11:4, 6, 33-34);
ovdje ‘prepelice’ naznačavaju užitak pohote požude. On se naziva užitkom požude kada užitak bilo koje tjelesne ili svjetovne ljubavi ima prevlast i zaposjedne cijelog čovjeka, čak do te mjere da ugasne dobro i istinu vjere u njemu. Ovaj užitak je što je opisano kao uzrok da su oni bili udareni strašnim pomorom. Ali prirodni užitak koji je predstavljen u ovom poglavlju (Izlazak 16) sa prepelicama koje su bile dane ljudima uvečer, nije užitak požude, nego užitak prirodnog ili vanjskog čovjeka koji korespondira dobru duhovnog ili unutarnjeg čovjeka. Ovaj užitak ima duhovno dobro unutar sebe, dok užitak požude koji je obrađivan u tom poglavlju Brojeva ima pakleno zlo unutar njega. Svaki se naziva užitkom, i svaki se također osjeća kao užitak, ali među njima postoji najveća moguća razlika; jer jedan ima nebo u njemu, drugi ima pakao; štoviše, kada je vanjsko odloženo (pri smrti), jedan postaje nebo čovjeku, a drugi postaje pakao.
[3] Slučaj je ovdje kao onaj sa dvije žene koje su u izvanjskoj formi isto lijepe u licu i prijazne u životu, ali su u unutarnjoj formi potpuno neslične, jedna je čedna i poštena, druga raskalašena i pokvarena; stoga jedna je s obzirom na njezin duh sa anđelima, druga je s obzirom na njezin duh sa vragovima. Ali što one doista jesu se ne prikazuje, osim kada je vanjština odmotana, i unutrašnjost je otkrivena (što se događa nakon smrti). Ove su stvari bile rečene ako bi se moglo znati što je prirodni užitak u kojem je dobro, koji je predstavljen sa ‘prepelicama’ u ovom poglavlju (Izlazak 16); a što je prirodni užitak u kojem je zlo, koji je predstavljen ‘prepelicama’ u jedanaestom poglavlju Brojeva.