Bertha Dudde, br. 7591, 30 Travanj 1960
OBNOVLJENO PROGNANSTVO JE REZULTAT DUHOVNE SMRTI…
Duhovna smrt čini nužnim prognanstvo u materiju, to jest: duhovno biće koje je podlijeglo smrti, koje ostaje u beživotnom stanju, mora biti iznova začeto u tvrdoj materiji kako bi se polako vratilo u život. Sve dok još postoji mala iskra života unutar duhovnog bića sve će biti pokušano kako bi ju se još više vodilo spram života, i ovo zasigurno može biti uspješno tako da će biće onda biti pošteđeno toga da je prognano u materiju, i ono će unatoč tome polako oživjeti, pa iako nakon beskonačno dugog vremena. Ali postoji također mogućnost da će biće postati potpuno paralizirano, da će ono sići sve više u bezdan… što mnoge duše u onostranom dozvole da se dogodi… Onda će duhovna supstanca ovog bića biti razložena i još jednom postavljena u tvrdu materiju… u tvorevine Zemlje. I ona će morati putovati užasno bolnom stazom kako bi se ponovno vratila u život. I ljudi na Zemlji mogu jednako sići u njihovom duhovnom stanju u posljednjim danima; oni mogu nastaviti stremiti spram bezdana njihovom vlastitom slobodnom voljom, oni mogu sebe potpuno potčiniti gospodaru tame i, kao njegovi sljedbenici, sići sami u krajnju tamu… I onda će također biti nužno razložiti duše u bezbrojne sićušne čestice i postaviti ih iznova u tvorevine, one će morati još jednom poduzeti put višeg razvoja kroz nebrojene forme dok se ispočetka ne probude u život… I ovaj nizak duhovni stupanj se pojavio; tijekom posljednjih dana duhovna je smrt zasigurna i sve je bilo učinjeno na Zemlji baš kao i u onostranom kako bi stimuliralo pojedinačne iskrice života, kako bi se osnažilo postojeći život i spriječilo ga da postane plijenom smrti. Jer to je vrijeme beskonačnog mučenja kojeg će duhovno biće morati otrpjeti ako je iznova prognano u materiju. I Božja Ljubav i milosrđe također važe za ono što je sišlo do najniže točke i želi ga zaštititi od ove sudbine. Međutim, gdje Mu se slobodna volja duhovnog bića protivi Božji se plan Spasenja mora sprovesti, nakon čega će obnovljeno prognanstvo u materiju biti neizbježno.
Kada bi ljudi imali preciznu informaciju o ovome oni bi doista napravili sve u njihovoj moći kako bi izbjegli duhovnu smrt… Ali oni ne prihvaćaju znanje o tome, oni ne vjeruju u nastavak života, oni ne vjeruju u opravdavanje pred Bogom i niti oni vjeruju u Boga i Stvoritelja Koji će od njih potraživati odgovornost jednog dana… Njihov ‘Ego’, međutim, ne može više prestati postojati i njegovo će prebivalište biti odgovarajuće njegovom stanju, i premda on više neće biti sebe svjestan u stanju smrti on će unatoč tome osjećati agoniju svojeg zarobljeništva, budući je on izvorno bio stvoren kao slobodno duhovno biće. Pa ipak, u njegovom beživotnom stanju on ne može biti postavljen gdje život postoji budući je on dobrovoljno odabrao stanje smrti i njegovoj se je volji naknadno udovoljilo. Slobodna volja je, međutim, stanje blaženstva a ograničeno stanje je stanje mučenja… I kao ljudsko biće duša odabire svoje vlastito stanje. I Božja Ljubav i mudrost joj dozvoljavaju zadržati njezinu slobodu ali pomažu ljudskom biću na svaki zamislivi način postići vječni život… baš kao što će On podariti Njegovu pomoć opet kroz prognanstvo u materiju tako da se ono što je beživotno može probuditi u život iznova jednog dana. I Božja Ljubav se primjenjuje na sva jednom pala duhovna bića, ona ih također slijedi u bezdan i pomaže im iznova se uzdići… ali ona je posebice aktivna tijekom vremena kada je biće ponovno zadobilo njegovu samo-svjesnost i slobodnu volju… tijekom vremena kao ljudsko biće… tako da će ono onda promijeniti njegovo inicijalno mrtvo stanje u stanje života. Ali slobodna volja ljudskog bića ostaje nedodirnuta, ona će biti poštovana, i ova slobodna volja odlučuje da li će biće izgubiti njegovu izvanjsku formu zauvijek ili da li će forma opet postati kruta… tako da će se ono još jednom vratiti u materiju. Onda je biće palo plijenom duhovnoj smrti i ono će trebati beskonačno dugo vrijeme dok još jednom ne primi milost utjelovljenja kao ljudsko biće gdje ono može za sebe steći život.
AMEN
