Lorens Novosel

Istina je da za Boga nisam pitao niti sam Ga tražio (Izaija 65:1) …  a istina je i to da sam se rugao i podsmjehivao onima koji su o Bogu govorili (koji su u Boga vjerovali) ….. i kada se osvrnem, sada (a promijenio bi toliko toga kad bih bar mogao) … ne mogu reći ništa drugo nego: ‘Bijah zlotvor, uosobljenje nepravednosti!’ Da, kad sada pogledam na svoj prijašnji život (kojeg li stida) …  moram priznati: ‘Počinih skoro svaki grijeh o kojem govori Pismo!’

Lorens Novosel

Istina je da za Boga nisam pitao niti sam Ga tražio (Izaija 65:1) …  a istina je i to da sam se rugao i podsmjehivao onima koji su o Bogu govorili (koji su u Boga vjerovali) ….. i kada se osvrnem, sada (a promijenio bi toliko toga kad bih bar mogao) … ne mogu reći ništa drugo nego: ‘Bijah zlotvor, uosobljenje nepravednosti!’ Da, kad sada pogledam na svoj prijašnji život (kojeg li stida) …  moram priznati: ‘Počinih skoro svaki grijeh o kojem govori Pismo!’

Knjiga Otkrovenja 3 (‘Opašite bedra Istinom’)

Print Friendly, PDF & Email

Knjiga Otkrovenja – 3 (‘Opašite bedra Istinom!’)

‘Ubuduće jačajte se u Gospodu i u silnoj snazi Njegovoj. Obucite svu opremu Božju da se mognete oduprijeti lukavstvima đavlovim. Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego  protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga  svijeta, protiv zlih duhova po nebesima. Zbog toga posegnite  za svom opremom Božjom da uzmognete odoljeti u dan zli i održati  se kada sve nadvladate. Držite se dakle! Opašite bedra istinom, obucite oklop pravednosti, potpašite noge spremnošću za evanđelje mira! U svemu imajte uza se štit vjere: njime ćete moći ugasiti ognjene strijele Zloga. Uzmite i kacigu spasenja i mač Duha, to jest Riječ Božju.‘   Efežanima 6:10-17

 


Ekipica moja draga, jutro vam želim i svako dobro u Imenu Isusa Krista! J

Jučer sam sa D. pričao o njezinom doživljaju naše zajedničke molitve za već opjevanu J. (vidi učenje ‘Psalam 22’) iz Vrapča… pa sam doznao kako je ovaj puta D., sa Kristom pored sebe, otjerala još neke demone iz nje, koji su, njezina je riječ, ‘bili obličja kao žabe’!

Kad sam D. nakon toga uputio na Knjigu Otkrovenja 16:13, ona reče, budući joj je taj stih bio ‘novi’, ‘Ma kako sam ja to ranije čitala Bibliju, kad ništa ne znam!’J

(Moram ovdje napomenuti kako je u 14 stihu Hr Biblije u izdanju Kršćanske Sadašnjosti 1999, što je jedna od Biblija koje ja imam, Grčka riječ δαιμων daimon dah’-ee-mown prevedena kao ‘proročki’; stvarno ne znam odakle je prevoditelj izvukao taj smisao J; u ovoj Bibliji koju imam na lap-topu, prijevod je točniji, ‘zlodusi’)

No, sinoć, prije nego smo se opet fokusirali na J., mislih o toj našoj ‘borbi protiv upravljača mračnog svijeta, i protiv zlih duhova/demona na nebesima’, i ‘oružju’ nužnom da bi se u toj borbi izašlo kao pobjednik, pa rekoh, vrijeme je razotkriti ekipici koja se ‘boja’, ili ‘prijelom Božanskog svjetla Istine’, krije pod drugom Crkvom od 7 imenovanih u 2 & 3 poglavlju Ivanova Otkrovenja, pa kaže:

‘I anđelu Crkve u Smirni napiši:

(stih 8, poglavlje 2)

‘Smirna’ je ona kvaliteta duše u Kršćanstvu koja ima dobru volju u srcu, i time dobro s obzirom na život, ali je u neistini s obzirom na doktrinu (= znači, hoće činiti dobro, ali to čini na krivi način; isto tako, ima osjećaj za Istinu, tj. Krista, no još Ga ne razumije kako treba, još o Njemu nema pravu sliku, time spoznaju, i na kraju Ga ni ne može ljubiti kako treba, tj. kako On zaslužuje!)

“Ovo govori Prvi i Posljednji, Onaj koji bijaše mrtav i oživje:

… a glavna od tih neistina je sljedeća, da vjeruju u tri Božanske Osobe, tj. da se Mole Bogu Ocu kao jednoj Osobi, da napravi to i to poradi svoga Sina, kao druge Osobe, čime negiraju Božansko Ljudsko Isusa Krista; drugim riječima, oni poradi upravo rečenog, ne pristupaju direktno Isusu Kristu ili Jedinom Bogu u Njegovom Proslavljenom Ljudskom!

I evo nas opet kod ‘našeg’ glavnog problema, dakle, kome i kako pristupati u našim molitvama ili u našem obožavanju, i to sa idejom kako ‘čovjek nema ništa što mu nije dano sa neba’ (Ivan 3:27), te dalje, ‘kako bez Njega ne možemo napraviti ništa’ (Ivan 15:5), a sve to, što je po-najvažnije, sa svjesnošću o sljedećem (obratite molim vas pažnju kako je Isus Krist Koji ovdje govori!):

‘Ostanite u Meni i Ja u vama. Kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u Meni. Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u Meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez Mene ne možete učiniti ništa. Ako tko ne ostane u Meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore.’  Ivan 15:4-6

Već je bilo objašnjeno kako ‘Prvi i Posljednji’ može biti samo jedan, a to je Svemogući Bog. Isto tako je bilo ukazano, kako je Isus Krist Koji ovdje govori, time da On jeste taj Svemogući Bog, Alfa i Omega, Početak i Kraj. E sad, to što je ‘On bio mrtav’, to je naravno u srcima i umovima onih Koji Ga ne spoznaju i ne priznaju kao Onoga Kome je dana sva vlast na nebu i na Zemlji (Matej 28:18), i tako vlast nad svakim tijelom (Ivan 17:2), Koji jedini može osuditi ili spasiti (Otkrovenje 1:18; 3:7), pa su poradi toga, recimo, pripisali Papama i biskupima neke ovlasti koje niti posjeduju oni, niti Petar čijim se nasljednicima smatraju, niti bilo koji drugi čovjek.

Da budem još jasniji, svaki čovjek koji se klanja bilo kome ili čemu, koji zaziva bilo koga ili što, osim Isusa Krista, i to u u bilo kojoj drugoj spoznaji osim one kako je On Bog Svemogući u Tijelu (znači, ako se obraća Ocu kao drugom Bogu/Osobi), u Njemu je taj Isus Krist ‘mrtav’, i time On od Njega (kroz Njegovo proslavljeno Ljudsko!), ne prima vječni život, ili ga prima u jednoj znatno manjoj mjeri zavisno o verziji neistine koju on ima u svom vlastitom umu.

‘I bijah mrtav’ predstavlja kako je On bio zanijekan i Njegovo Božansko Ljudsko ne-priznato. Time što je On ‘bio mrtav’ nije naznačeno da je bio raspet, i zato umro, već da je On bio zanemaren u crkvi (kad se kaže ‘crkva’, misli se na sve varijante ne-istine u osuđenoj Kršćanskoj crkvi, znači na sve vjeroispovijesti i sekte u njoj), a Njegovo Božansko Ljudsko ne-priznato, jer tako je On mrtav kod ljudi. Njegovo Božansko od vječnosti doista jeste priznato, ali ovo je Sam Jehova (Otac); ali Njegovo Ljudsko nije priznato da je Božansko, iako su Božansko i Ljudsko u Njemu kao duša i tijelo, i prema tome nisu dvoje nego jedno, da, jedna osoba (Ivan 10:30), u skladu sa doktrinom koja je primljena kroz cijeli Kršćanski svijet, a ime je dobila od Atanasija. Kada je, prema tome, Božansko u Njemu razdvojeno od Ljudskog, kad se kaže da Njegovo Ljudsko nije Božansko, već poput ljudskog u drugog čovjeka, u tom slučaju je on mrtav kod ljudi. Ali u svezi ovog razdvajanja i tako usmrćivanju Gospoda, više se može vidjeti u djelu ‘Doktrina o Gospodu za Novi Jeruzalem’; i ‘Božanska Providnost – 262-263’.

‘A evo Ja živim u vijeke vjekova’ (Otkrovenje 1:18), predstavlja kako je On život vječni. E sad, kako ‘Živi’ predstavlja da je On jedini život, i od Njega jedinog je život, slijedi da ‘evo Ja živim u vijeke vjekova’ predstavlja kako je On jedini život do vječnosti, i posljedično tome da je vječni život jedino od Njega (‘Vjeruje se u svijetu kako čovjek ima život usađen u njemu, i da stoga on ne utječe neprestano u njega od Onog Koji jedini ima život u Sebi, i time koji je jedini Život. Ali ovo vjerovanje je vjerovanje u ono što je neistinito; vidi u djelu Nebo i Pakao – 9’ E.Swedenborg ‘Ivanovo Otkrovenje Objašnjeno . 82’); jer vječni život je u Njemu, i posljedično tome od Njega. ‘Vijeke vjekova’ predstavlja vječnost. Da je vječni život jedino od Gospoda jasno je iz sljedećih odlomaka:

         ‘Tko god u Mene vjeruje, neće propasti već će imati život vječni.’ Ivan 3:16

‘Svaki koji vjeruje u sina ima život vječni, ali onaj koji ne vjeruje u sina, neće vidjeti život, već gnjev Božji prebiva u njemu.’  Ivan 3:36; 6:40, 47-48.

‘U istini, kažem vam, onaj koji vjeruje u Mene ima život vječni.’ Ivan 6:47

‘Ja Sam uskrsnuće i život; onaj koji vjeruje u Mene, ako i umre, živjet će; a tkogod vjeruje u Mene, neće nikada umrijeti.’ Ivan 11:25-26; i na drugim mjestima.

Otud se, dakle, Gospod naziva, ‘Onaj Koji živi u vijeke vjekova’; i također na drugim mjestima: Otkrovenje 4:9-10; 5:14; 10:6; Danijel 4:34. E.Swedenborg ‘Ivanovo Otkrovenje Razotkriveno – 59, 60’

Znam tvoju nevolju i siromaštvo – a bogat si –

(stih 9)

Evo nas opet kod dvojnog izraza, gdje se jedan odnosi na volju, a drugi na razumijevanje, tj. jedan na stanje ljubavi, a drugi na stanje razumijevanja; ‘biti u nevolji’ se ovdje odnosi na razumijevanje, budući je ovdje predmet rasprave crkva s obzirom na neistinu doktrine, znači njezino razumijevanje istine je ono što ‘vodi kolo’; ‘biti siromašan’ kao drugi opis kvalitete tog vjernika, je stoga ne biti u dobru; ova kvaliteta ljudi misli drugačije, tj. ‘da su bogati’, no istina je drugačija budući čovjek koji je u neistini, teško da može činiti u životu pravo ili Gospodnje dobro!

i pogrde/hule od onih koji se nazivaju Židovima, a nisu,

‘Židovi’ predstavljaju ‘dobra ljubavi’, za koja oni tvrde da su u njima, ‘a nisu’ zbog navedenog razloga = dobro svoju kvalitetu ima po istini!; ‘pogrda’ ili ‘hula’ predstavlja ‘krivu tvrdnju’ ili ‘pogrešno shvaćanje’…

nego su sinagoga Sotonina.

Predstavlja, ‘budući su u neistinama s obzirom na doktrinu’. Spomenuta je ‘sinagoga’ jer su Židovi spomenuti, a budući se oni podučavaju u sinagogama, njom je predstavljena doktrina; ‘Sotonom’ su predstavljeni oni koji su u paklu onih koji su u neistinama.

‘Kako se ovdje obrađuju oni koji su u dobru s obzirom na život, a u neistinama s obzirom na doktrinu, a kako takvi ne znaju drugačije nego da su oni u dobru, i da su njihove neistine istine, nešto će biti rečeno u svezi njih. Svo je dobro obožavanja formirano pomoću istina, a sva je istina formirana od dobra, prema tome dobro bez istine nije dobro, niti je istina, bez dobra, istina; oni doista u izvanjskom obliku izgledaju da jesu, ali ipak oni to nisu. Sjedinjenje dobra i istine se naziva nebeskim vjenčanjem; od ovog je crkva u čovjeku, i to je nebo u njemu, Ako su prema tome sa čovjekom neistine umjesto istina, onda on čini dobro neistine, koje nije dobro, jer ono je ili licemjerno ili zaslužno (= kad čovjek čini dobro da bi nešto ‘zaradio’), ili prirođeno prirodno dobro (= kod ateista).

Ali primjeri će ovo ilustrirati. Onaj koji je u ovoj neistini, da on vjeruje i čini dobro sam od sebe, budući ima sposobnost činiti dobro; njegovo dobro nije dobro, budući je on sam u njemu, a ne Gospod. Onaj koji je u ovoj neistini, da on može činiti dobro koje je u sebi dobro, bez znanja kakvo je zlo u njemu samome, time bez pokajanja, iako naizgled on čini dobro, ipak on ne čini dobro, budući je bez pokajanja on u zlu. Onaj koji ima ovu neistinu, da ga dobro pročišćava od zala, a ne zna ništa o zlima u kojima se nalazi, on ne čini ni jedno dobro osim lažnog dobra, koje je iznutra zaprljano sa njegovim zlima. Onaj koji je u ovoj neistini, da ima mnogo bogova, i sebe u tome potvrdi, dobro koje on radi je podijeljeno dobro, a podijeljeno dobro nije dobro. Onaj koji je u ovoj neistini, da vjeruje kako Božansko (Otac) u Tijelu Gospodnjem (Sinu) nije kao duša u tijelu, ne može činiti dobro od Njega, a dobro koje nije od Gospoda nije dobro, jer je protivno ovim riječima Gospodnjim:

‘Ako čovjek ne ostane u Meni, i Ja u njemu, on ne može donijeti ikakva roda; jer bez Mene vi ne možete učiniti ništa. Ako čovjek ne ostane u Meni, on je izbačen kao osušena grančica, te bačen u vatru i spaljen.’ Ivan 15:4-6; i u mnogim drugim odlomcima.

Jer dobro izvodi svoju kvalitetu od istina, a istine izvode svoju suštinu/biće/život (esse) od dobra.

Tko ne zna, da crkva nije crkva bez doktrine; a doktrina mora naučavati kako čovjek treba razmišljati o Bogu i od Boga; i kako on treba djelovati od Boga i sa Bogom; prema tome doktrina mora biti od istina, djelovati sa kojima u skladu se naziva dobro; otud slijedi, da djelovati u skladu sa neistinama nije dobro. Vjeruje se, da u dobru kojeg čovjek radi nema ničega od istina ili neistina, dok pak kvaliteta dobra nije iz nijednog drugog izvora, jer oni prianjaju jedno uz drugo kao ljubav i mudrost, i također kao ljubav i glupavost; ljubav mudrosti je koja čini dobro, ali ljubav glupavosti čini ono što je izvanjski dobro, ali potpuno neslično njemu u unutrašnjostima; prema tome, dobro je mudrog kao čisto zlato, ali dobro glupavog je kao dobro prekriveno sa izmetom.’  E.Swedenborg ‘Ivanovo Otkrovenje Razotkriveno – 97’

Ne boj se onoga što ti je trpjeti!

(stih 10)

Predstavlja, ‘ne očajavajte kad zla nasrću i kad ste napadnuti sa neistinama’, budući u slučaju onih koji su u dobru s obzirom na život (= koji hoće činiti dobro), ali u neistini s obzirom na doktrinu (ali krivim putem, ili ne-Kristovim putem), ne može biti drugačije.

E sad, ovdje polako dolazimo do glavnog razloga zbog kojeg sam započeo ovu raspravu, gdje se u stvari vidi cijela poezija ove priče, a to nas ujedno i vraća na početak, i ono što kolega Pavle kaže, ‘Ako hoćete čvrsto stajati, tj. oduprijeti se lukavstvima đavlovim, čovjek mora biti OPASAN ISTINOM!’, tj. zaštićen Istinom. Ne-istina, tj. lažno znanje, ili kriva doktrina, ovo ne može ostvariti, štoviše, ona je ‘mamac’ za one paklove koji su u korespondentnim neistinama!

Moja je namjera dakle, naglasiti ogromnu važnost posjedovanja Čiste Božje Istine, ili pak razumijevanja Riječi Božje u njezinom istinitom duhovnom i nebeskom značenju!

Evo, vrag (ovdje je kod nas krivi prijevod, i korištena je riječ ‘Sotona’; no ‘Sotonom’ su u duhovnom značenju Riječi označeni paklovi u kojima je neistina, a ‘vragom’ paklovi u kojima su zla, stoga je ovdje, budući se radi o nasrtu paklova na dobro u životu čovjeka, što je omogućeno jer on nije zaštićen od strane Božanske Istine, pravilna riječ ‘vrag’), će neke od vas baciti u tamnicu

Predstavlja da će na dobro njihovog života nasrtati zla koja su iz pakla. ‘Biti bačen u tamnicu’ ili u ‘zatvor’ naznačava nasrtaj, jer oni na koje zla iz pakla nasrću su tako reći bačeni u tamnicu, jer oni ne mogu misliti ništa osim zla, dok pak oni hoće napraviti dobro; otud borba i unutarnji nemir, od kojeg oni ne mogu biti oslobođeni, budući su jedva drugačiji od čovjeka koji je u okovima; razlog je, da njihovo dobro nije dobro sve dok prianja uz neistine, a sve dok prianja uz neistine, zlo je u njemu; to zlo je ono na što se nasrće; ili još bolje, to zlo je ono što omogućava nasrtaje!

da budete iskušani.

Predstavlja ‘neistinama koje se bore protiv njih.’

Bit ćete u nevolji deset dana.

Predstavlja da će ovo trajati do svojeg punog vremena, to jest, SVE DOK SU ONI VOLJNI OSTATI U NEISTINAMA’. Broj ’10’ predstavlja što je potpuno, a također puno i mnogo, i također sve i svakog. ‘Dan’ predstavlja stanje, stoga ’10 dana’ predstavlja sve dok budu voljni ostati u neistinama (čovjeka naravno nitko ne drži u neistinama, no isto tako ga se na silu od njih ne može osloboditi; prema tome, on sam odlučuje koliko će dugo trpjeti ove nasrtaje i borbe u sebi).

Budi vjeran do smrti

Predstavlja ‘primanje i priznavanje istina, sve dok neistine nisu otklonjene, i tako reći uništene. ‘Smrt’ ovdje predstavlja kraj njihove kušnje, koji nastaje kada oni prime istine i time otklone i tako reći unište neistine.

i dat ću ti vijenac života.”

Predstavlja da će oni onda imati život vječni, nagradu pobjede.

“Tko ima uho, nek posluša što Duh govori crkvama!

(stih 11)

Predstavlja, ‘da onaj koji razumije ove stvari, treba biti poslušan onome što Božanska Istina Riječi naučava one koji će biti u Novoj Crkvi, koja je Novi Jeruzalem.

Pobjedniku neće nauditi druga smrt.”  

Ovo je dakle jedna od nagrada koje su izuzetno važne, praktično tumačenje koje je sljedeće: ‘Nakon toga, znači nakon što su došli u posjed prave Božanske Istine, oni neće podleći zlima i neistinama iz pakla. ‘Prva smrt’ je smrt tijela, ‘druga smrt’ je smrt duše, ili prokletstvo.

*

Sad kad smo ovo rekli, skrenut ću vam pažnju na jedno jako važno mjesto u Pismu, čije je pogrešno shvaćanje na žalost proizvelo mnogo bijede u Kršćanstvu, naime:

‘Kad Isus dođe u krajeve Cezareje Filipove, upita učenike:  “Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?” Oni rekoše: “Jedni  da je Ivan Krstitelj; drugi da je Ilija; treći opet da je Jeremija  ili koji od proroka.” Kaže im: “A vi, što vi kažete, tko  sam ja?”  Šimun Petar prihvati i reče: “Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga.” Nato Isus reče njemu: “Blago tebi, Šimune, sine Jonin, jer ti to ne objavi tijelo i krv, nego Otac moj, koji je na nebesima.  A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena  i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće  je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano na nebesima; a što god odriješiš na zemlji, bit će odriješeno na nebesima.”   Matej 16:13-19

Vjerujem da znate kako je ovo shvaćeno u Rimokatoličoj Crkvi, stoga ne bi duljio, već bi se posebice koncentrirao na za nas najzanimljiviji dio, a to je, ‘Božanska Istina Vjere, Koja je da je Krist Isus Bog Svemogući u Tijelu, jeste Istina koja Njemu omogućava ulazak u našu dušu, a protiv Njega paklovi ne mogu nadvladati’, tj. ‘to je Istina čije je Svjetlo štit koji odbija sve vragove i sotone od čovjeka (= za nju Pavle kaže kako će ‘odbiti sve ognjene strijele Zloga’)!’

Na toj i na ni jednoj drugoj Istini je utemeljena Istinska Kršćanska Crkva, a ne na Petru čovjeku, kako se to krivo razumije, a još manje na njegovim samo-zvanim nasljednicima u kojima u stvari nema ničeg od ove Božanske Istine!

Iz Tematske knjižice br. 17 vadim sljedeća važna objašnjenja:

Kako su zaluđeni…

Kako su zaluđeni oni ljudi koji sebe ograničavaju smislom slova (onime što piše u literalnom smislu Riječi) a istovremeno ne gledaju, tj. ne pretražuju unutrašnji smisao uz pomoć ostalih mjesta u Riječi na kojima se i uz pomoć kojih se pojedine riječi ili stvarnosti objašnjavaju (recimo, vidi se iz Otkrovenja 1:17,18; 3:7,8, te najave u Izaiji 22:22 da Gospodin i samo Gospodin ima moć koju predstavljaju ‘ključevi života i smrti’, nikako čovjek ili pak ljudska zajednica, ovdje crkva), postaje očevidno samo ako se pogleda na ogroman broj krivovjerja koja su sva do jednog izrasla na način da su njihovi ‘osnivači’ potvrđivali svoje ideje iz literalnog smisla Riječi. Posebno se to vidi na primjeru velikog krivovjerja koju je suluda i paklena samo-ljubav i ljubav prema sjaju ovog svijeta izmislila na osnovu Gospodinovih riječi Petru.

Ljudi koji se striktno/tvrdoglavo drže smisla slova zamišljaju kako se ove riječi odnose na čovjeka Petra kojem je tako velika, ogromna moć bila pre-dana.

‘Ljudi koji zdravo razmišljaju mogu zaključiti da Gospodinova Crkva nije bila nagrađena na nekom čovjeku, znači nikako ne na Petru, već na Gospodinu sâmom, tj. vjeri u Njega.’    E.Swedenborg ‘Nebeske Tajne – 8581’

Iako znaju (= mogu znati iz izvještaja Riječi) da je Petar bio običan i jednostavan čovjek koji ni u kojem slučaju nije imao takvu moć, kao i da bi korištenje takve jedne moći od strane ljudskog bića bilo kontra Božanstva, oni ipak prihvaćaju te uporno/junački brane literalno/doslovno tumačenje tih Gospodinovih Riječi, i to zbog sulude i paklene ljubavi prema sebi i blagu ovog svijeta koja ih ispunjava željom da sebi pripisuju takvu moć, moć nad nebom i zemljom, čineći tako od sebe bogove.

‘Nije teško vidjeti zašto su vladajući u toj Crkvi spremni sa lakoćom prihvatiti ovakvo tumačenje jer ta ideja podržava ono što im se nalazi u srcima, pa se također nije teško uvjeriti zašto im je teško odustati od te ideje/prihvatiti istinu, jer svaki od njih želi imati najuzvišeniju izvršnu moć.’   E.Swedenborg ‘Nebeske Tajne – 8581’

No duhovni smisao na tom mjestu ukazuje da jedino VJERA u Gospodina, koja je moguća samo kod onih u kojima je prisutna ljubav prema Gospodinu te ljubav prema bližnjem, ima takvu moć, i to ne VJERA nego Gospodin (Koji je SAMA VJERA te), Izvor sve Vjere. U riječima koje su upućene Petru, STIJENA predstavlja baš tu vjeru, baš kao i na svim drugim mjestima u Riječi (vidi tome u prilog Ponovljeni Zakon 32:3, 4, 13, 15, 18, 30, 31, 37 gdje je očigledno da je Jehova ili/tj. Gospodin zvan ‘STIJENA; Danijel 2:34, 35, 44, 45 gdje je ‘Stijena’ Gospodin kao vjera ili istina vjere na kojoj će biti izgrađena Istinska Kršćanska Crkva; dodajemo navode iz proroka i Psalmi koji se očigledno ne odnose ni na jednog čovjeka; Izaija 16:1; 17:10; 31:8, 9; 42:11; 51:1; Jeremija 48:28; 51:25, 26; Psalam 40:2; 61:2; 81:16; a također je poznato u apostolskoj Crkvi da je Gospodin i nitko drugi ‘kamen spoticanja’ ili ‘ugaoni kamen kojeg su graditelji odbacili’; vidi Rimljani 9:33; 1 Petrova 2:4-8). Na toj vjeri ili istini vjere (= da je Gospodin Isus Krist JEHOVA STVORITELJ U TIJELU, i stoga JEDINI TROJEDINI BOG, Koji ima SVU VLAST NA NEBU I NA ZEMLJI; Matej 28:18; Ivan 17:2) je Crkva nagrađena, i protiv te vjere vrata pakla neće prevladati. I baš ta vjera je ono što drži ‘ključeve’ nebesa (‘ključ’ u duhovnom smislu predstavlja ‘snagu’ ili ‘moć’), jer ta vjera (ima moć da) zatvara nebesa pred strahotnim zlima i nesrećama koji naviru sa svih strana, istovremeno otvarajući nebo za dobro i istinu. To je unutrašnji duhovni i Božanski smisao Gospodinovih riječi Petru i apostolima.     

              Emanuel Swedenborg ‘Nebeske Tajne – predgovor za 22 pog.’

***

Ti si Petar, i na toj stijeni ću izgraditi Svoju Crkvu…

Razgovarao sam (u duhovnom svijetu) sa nekima od tih ljudi (= Babilonaca = pripadnicima Rimokatoličke crkve, tj. papistima) u svezi ključeva danih Petru, pitajući da li su vjerovali kako mu je bila predana/prenijeta Gospodinova vlast/moć nad nebom i zemljom?! Pošto je ovo bio temelj njihove religije (ili ‘temeljna točka njihovog religijskog sistema’), oni su na tome žestoko inzistirali, govoreći kako u svezi toga nije bilo nikakve sumnje, pošto je to bilo očito/jasno izrečeno. Ali kada sam ih zapitao da li su znali kako u svakom pojedinačnom izražaju/detalju u Riječi postoji duhovni smisao, koji je smisao Riječi (ili ‘i da je to kako je Riječ shvaćena’) na nebu, oni su najprije rekli da nisu znali, ali su nakon toga rekli kako će istražiti/raspitati se; nakon što su to napravili, bili su upućeni/podučeni da unutar svakog pojedinačnog izražaja/detalja Riječi postoji duhovni smisao, koji se razlikuje od doslovnog/literarnog smisla slova, kao što se duhovno razlikuje od prirodnog; oni su također bili podučeni da ni jedna osoba koja je imenovana u Riječi nije imenovana na nebu (ili ‘da ni jedno od imena nema to značenje na nebu’), već da se tamo umjesto njega razumije određena duhovna stvar (ili ‘nešto duhovno’). Konačno su bili su informirani da se tamo umjesto ‘Petra’ u Riječi misli na (= da tamo Petar ne predstavlja Petra već) istinu vjere u crkvi koja proizlazi iz dobra dobročinstva/milosrđa, i da isto znači i ‘stijena’, koja je tamo imenovana po Petru (ili ‘koja je spomenuta uz Petra’), jer rečeno je:

Ti si Petar, i na toj stijeni ću izgraditi Crkvu Svoju.’ Matej 16:18 i u nastavku

Ovo ne znači kako je ikakva moć/vlast bila dana Petru, već istini koja se izdiže iz dobra, jer na nebesima sva sila/vlast pripada istini iz dobra, ili dobru koje djeluje kroz istinu; a pošto svo dobro, i sva istina, dolaze od Gospodina, i ništa nije od čovjeka, sva sila/vlast je Gospodinova.

Kada su (papisti) ovo čuli bili su ozlojađeni i željeli su znati da li je to bio duhovni smisao tih riječi. Stoga im je bila dana Riječ koja/kakva je na nebesima, koja sadrži duhovni ali ne i prirodni smisao, pošto je za anđele, koji su duhovni. Da na nebu postoji takva Riječ, se može vidjeti u djelu o Nebu i Paklu (pogl. 259-261). I kada su je pročitali, oni su jasno vidjeli da tamo Petar nije imenovan (ili ‘da se tamo ne spominje Petar’), već umjesto njega# istina iz dobra koje dolazi od Gospodina. Vidjevši ovo oni su bijesno odbacili Riječ, i bili bi ju skoro rastrgali na komadiće sa njihovim zubima, da ona u tom trenutku nije bila odnešena. Na taj način su bili uvjereni, iako to nisu bili voljni priznati (ili ‘iako protiv svoje volje’), da jedino Gospodin ima svu moć/vlast (ili ‘da jedino Gospodinu pripada sva moć/vlast’), i da ona ni u kojem slučaju ne može pripadati ikojem čovjeku, pošto je Božanska.

#Gospodinovih dvanaest apostola reprezentiraju crkvu po pitanju svih aspekata istine i dobra, ili vjere i ljubavi, na isti način kao i dvanaest plemena Izraelovih (detaljno objašnjenje i potvrda ove izjave se može pronaći u E.Swedenborg ‘Nebeske Tajne – br. 2179, 3354, 3488, 3858, 6397’). Petar, Jakov i Ivan reprezentiraju vjeru, milosrdnost i dobra djela milosrdnosti (Nebeske Tajne – 3750). Petar reprezentira vjeru (‘Nebeske tajne – 4738, 6000, 6073, 6344, 10087, 10580’). Ključevi kraljevstva nebeskog koji su dani Petru, označavaju da je sva moć/vlast dana istini koja dolazi iz dobra, ili vjeri koja dolazi iz milosrdosti koje je iz Gospodina; stoga da sva moć/vlast pripada Gospodinu (Nebeske Tajne – 6344). ‘Ključ’ predstavlja moć otvaranja i zatvaranja (Nebeske Tajne – 9410). Dobro ima svu moć/snagu uz pomoć istina, ili, drugim riječima, istine imaju svu moć/snagu iz dobra koje je iz Gospodina (Nebeske Tajne – 3091, 3563, 6344, 6413, 6948, 8200, 8304, 9327, 9410, 9639, 9643, 10019, 10182). ‘Stijena’ u Riječi predstavlja Gospodina kao Božansku Istinu (Nebeske Tajne – 8581, 10580) Sva imena osoba ili mjesta u Riječi predstavljaju stvari i stanja (Nebeske Tajne – 768, 1888, 4310, 4442, 10329). Ova imena ne ulaze/prelaze u nebo, već se okreću u stvari koje predstavljaju; niti se imena mogu izgovoriti na nebu (Nebeske Tajne – 1878, 5225, 6516, 10216, 10282). Kako elegantan je unutrašnji smisao Riječi, gde se samo imena pojavljuju, se može ilustrirati primjerima (Nebeske Tajne – 1224, 1264, 1888; Nebeske Tajne E.Swedenborga, kao i sva ostala njegova teološka otkrovenja na engleskom jeziku, možete pronaći na sljedećoj internet stranici – www.theheavenlydoctrines.org ).

E.Swedenborg ‘Posljednji Sud i uništenje Babilona – 57’

***

Svu silu/moć nad zlom i neistinama, time paklovima, ima istina (vjere) koja proizlazi iz dobra (milosrdnosti),
koju u Riječi Božjoj predstavlja Apostol Petar

Treba znati kako postoje dvije glavne/najvažnije/vodeće stvari koje sačinjavaju (Kršćansku) Crkvu, naime, priznavanje/prepoznavanje Gospodinovog Božanskog u Njegovom Ljudskom, i primje-na/njivanje istina iz Riječi u životu; niti jedan čovjek ne može biti u jednom, ako istovremeno nije u drugom; jer sve istine koje ulaze u život (ili ‘koje trebaju postati dio čovjekovog života’), su od Gospodina, i to je učinjeno u slučaju onih koji priznaju (Njegovo) Božansko u Njegovom ljudskom; jer Gospodin utječe u svih, i na nebesima i na Zemlji, iz Svog Božanskog Ljudskog, a ne iz Svog Božanskog odvojenog od Ljudskog, niti od Ljudskog odvojenog od Božanskog. Oni, prema tome, koji u svojim mislima odvajaju Gospodinovo Božansko od Njegovog Ljudskog, i gledaju u Božansko Oca, ne kao (da je) u Ljudskom, već kao pored/blizu njega, ili iznad njega, time odvojeno od njega, ne primaju nikakav upliv od Gospodina, ni posljedično tome iz neba, jer svi oni koji su na nebesima priznaju/prepoznaju Gospodinovo Božansko Ljudsko (u svezi čega pogledajte također djelo ‘Nebo i Pakao – 2-12, 59-72, 78-86 i 212’)

Iz ovih razmatranja/promišljanja je očigledno kako su sve istine koje ulaze u čovjekov život sa onima (ili ‘koje su postale dio čovjekova života u slučaju onih’) koji priznaju Božansko u Njegovom Ljudskom, to jest, koji priznaju Božansko Ljudsko, od Gospodina. Istine ulaze u čovjekov život (ili ‘postaju dio čovjekovog života’) kada ih on voli, stoga kada ih on želi i čini (= živi u skladu sa njima); jer onaj koji voli također želi i čini. Jednom riječju, istine ulaze u život kada čovjek živi u skladu sa njima iz osjećaja. Razlog zašto su te istine od Gospodina je, da Gospodin utječe u čovjekovu ljubav, i kroz ljubav u istine, i na taj način čini da ove uđu u njegov život (ili ‘postanu dio njegovog života’).

Sada će nešto biti rečeno u svezi sile/moći/potencije koju čovjek ima od Gospodina protiv zla i neistina. Sva sila/moć/potencija koju anđeli a također i ljudi imaju je od Gospodina; i u mjeri u kojoj je oni primaju (od) Gospodina, u istoj toj mjeri oni imaju silu/moć/potenciju. Onaj koji vjeruje kako ikakva sila/moć/potencija protiv ovih stvari dolazi iz onog što je čovjeku vlastito (= proprium) je u velikoj zabludi; jer zli duhovi, sjedinjeni sa paklovima, su oni koji pobuđuju/uzrokuju zla i otud neistine u čovjeku, a ovi duhovi su mnogobrojni, i svaki od njih je sjedinjen sa mnogim paklovima, u svakom od kojih također ima puno drugih duhova, tako da ih od čovjeka ne može odvratiti nitko osim Gospodina jedino, jer Gospodin jedini ima silu/moć/potenciju nad paklovima, a čovjek od sebe ili od onog što mu je vlastito (propriuma) nema uopće nikakvu silu/moć/potenciju; u onoj mjeri, prema tome, u kojoj je čovjek sjedinjen sa Gospodinom putem ljubavi, u istoj toj mjeri on ima silu/snagu/potenciju.    (a on sa Njime ne može biti sjedinjen putem ne-istine!; moj komentar)

Postoje dvije ljubavi koje vladaju na nebesima, i sačinjavaju nebo, naime, ljubav prema Gospodinu i ljubav prema bližnjem; ljubav prema Gospodinu se naziva božanstvenom ljubavlju, a ljubav prema bližnjem duhovnom ljubavlju. Oni koji su u božanstvenoj ljubavi imaju puno sile/moći/potencije ili snage, ali oni koji su u duhovnoj ljubavi imaju malo sile/moći/potencije.

Ali treba primjetiti da sva sila/moć/potencija koju anđeli i ljudi imaju od Gospodina jeste iz dobra ljubavi; a pošto dobro ljubavi ne djeluje od/iz sebe već kroz/posredstvom istina, prema tome, sva sila/moć/potencija je iz/od dobra ljubavi kroz/posredstvom istina, a kod onih koji su duhovni, iz dobra milosrdnosti kroz/posredstvom istina vjere. Jer dobro svoju kvalitetu dobija kroz/posredstvom istina, dobro bez istina nema kvalitete, a gdje nema kvalitete tamo nema niti sile/moći niti snage. Očigledno je prema tome, da sva moć pripada dobru posredstvom istina, ili milosrdnosti/dobročinstvu posredstvom vjere, i da niti milosrdnost/dobročinstvo bez vjere, niti vjera bez dobročinstva/milosrdnosti imaju ikakvu silu/moć/potenciju.

‘Jer vragovi i sotone se na prvi dah/miris Božanske Istine trenutno bacaju u bezdan, te hitaju u pećine čije ulaze tako čvrsto zatvaraju da se čak ni pukotina ne vidi. Razlog tome je da je volja takvih u zlu/subjektom zla, a razumijevanje u neistinama, i tako su protivni Božanskom dobru i Božanskoj Istini. A pošto se cijeli čovjek sastoji od ova dva životna principa = volje i razumijevanja, njima je u potpunosti, od glave do pete, nanešen težak udarac/teška bol čim percipiraju suprotno Iz ovog se može vidjeti da je sila Božanske Istine neizreciva (= što još dodatno objašnjava one već spomenute ‘ne-svjestice’ ili ‘pomrčine’, budući u mome srcu i mome umu jeste, i to jedno VELIKO JESTE, Istina o tome Tko doista jeste Isus Krist!; jučer sam se sjetio kako je A., nakon što je primila ovu Istinu u svoj život, a toga se vjerojatno sijećate, 3 dana osjećala vrtoglavicu)… a Riječ koju posjeduje Kršćanska Crkva sadržava Božansku istinu u njezina tri stupnja…’   E.Swedenborg ‘Istinska Kršćanska Religija – 224:3, 4’

Ovo je također značenje ključeva (ili ‘ovo je ono što predstavljaju ‘ključevi’’) koji su dani Petru; jer Petar na tom mjestu predstavlja, u duhovnom smislu, istinu iz/od dobra od Gospodina, time vjeru iz/od milosrdnosti/dobročinstva; a ključevima koji su mu (pre)dani je predstavljena moć/vlast nad zlima i neistinama (= znači, ne Petar čovjek, već Božanska Istina koju je izgovorio, time Sam Krist Koji je Sama Božanska Istina!). Ove stvari su bile rečene Petru kada je priznao/prepoznao Gospodinovo Božansko u Njegovom Ljudskom, pod čime se također misli (ili ‘što također znači’) da je moć dana svima koji priznaju/prepoznaju Gospodinovo Božansko u Njegovom Ljudskom, i koji su od Njega u dobru milosrdnosti/dobročinstva i odatle u istinama vjere. Da su ove stvari bile rečene Petru kada je priznao/prepoznao Gospodina je ukazano u Mateju:

‘Isus je rekao učenicima, Što vi kažete, tko sam Ja? Šimun Petar odgovori i reče, Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga. Nato mu Isus odgovarajući reče, Blago tebi, Šimune, sine Jonin, jer ti to ne objavi tijelo i krv, nego Otac Moj, Koji je na nebesima. Ali Ja tebi također kažem, Ti si Petar (Petra = Stijena), i na toj stijeni sagradit ću Crkvu Svoju; i vrata paklena neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga.”   Matej 16:15-19

  E.Swedenborg ‘Ivanovo Otkrovenje Objašnjeno – 209:2-4’

***

Zbog još bolje ilustracije ovdje rečenog, ubacujem jedno od D. izvješća:

„Odustajanje od prethodnih znanja“

“Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad trgovac traga za lijepim biserjem: pronađe jedan dragocjeni biser, ode, rasproda sve što ima i kupi ga.” Matej 13:45, 46

Pokušat ću vam objasniti svoja osobna iskustva vezana za“prethodna znanja“.

Kad sam u ovom učenju o Kristu,dobila od Lorensa naputak,propraćen odgovarajućim objavama našeg dragog Krista date Njegovim izabranicima novijeg doba,da je potrebno čak neophodno ,da ukoliko istinski želim dosegnuti Istinu i spoznati Krista kao našeg Boga i Spasitelja-o d u s t a t i  od prethodnih znanja,nisam to lako mogla prihvatiti.Moram naglasiti da je u našoj prepisci bilo više no vidno(kako to zapravo tek sad shvaćam),koliku mi zapreku u spoznanju stvara to nagomilano znanje o Bogu,Nebu,Kristu,stvaranju,ovostranom i onostranom…te mi je uz veliko strpljenje,no jako logično bilo predočeno da o tome moram pomno razmisliti te „otpustiti“stara znjanja i s tim vezana uvjerenja.Moram priznati da od svega pročitanog,to „kruto znanje“nije dalo nikakvog ploda u mojoj duši ,niti u mom životu,zapravo ostalo ga je toliko malo da nije niti vrijedno spomena.

Zaboravila sam na ono što nam je već rečeno u Bibliji“A on će vas uvesti u svu Istinu…“

Krista sam počela tražiti od 8 godine života,premda mi niko do tada nije rekao da ON postoji,niti što i tko je zapravo On.Tek jednim darom,knjigicom“Ja sam Put,Istina i Život“,onako mala ,zagledana u prelijepi lik našeg Isusa,rekla sam glasno:Ma gdje si ti do sada!“i ljubila sam dragi lik.

Istinska potraga je otpočela mnogo kasnije.Prva literatura,da je nazovem“istraživačka misija“,otpočela je sa ezoternim učenjem Rudolfa Steinera.Moram naglasiti da mi je to učenje dalo puno uvida u onostrano,u bitak čovjekov,u Krista,no metode nisu rađale PLODA,niti davale žeđeći Mir i Radost.Kako  je to bilo tako(dakle,duši nedostatno),čitala sam iz ezoterne literature drugih autora sve što mi je dolazilo pod ruku,sve što sam mogla kupiti ili naručiti.Duh moj sve je uvijek vagao,premišljao,uzimao,odbacivao i opet nisam bila „zadovoljena duhovno“.Pročitala sam mnoštvo budističke,tantričke literature i opet nisam našla Krista.Proučavala sam Maharishija Mahesh Yogiai njegovo djelo“Nauka o bitku i umjetnost življenja“.Naglašavam da me je svo čitanje dovodila u razna duševna stanja premišljanja,odbacivanja i silnog nemira,kojeg sam si sama nastavila povećavati tražeći još i još…i još…“ma naći ću ja tebe Kriste?!“

Išla sam na tečaj transcedentalne meditacije,naučila asane i disanje-pranajamu i to prakticirala nekih dva mjeseca.U tih dva mjeseca,obavila sam tečaj,čak inicirana u prvi stupanj Reikija.Napravila sam takvu kašu i nezadovoljstvo,da se to ne može opisati.Poslije jedne stanke od godinu dana(za vrijeme koje sam čitala isključivo Bibliju),posegnula sam za islamskim spisima i proučila ih bolje nego Bibliju,naučila islamske molitve i čak jednu vještinu,kako napraviti uvid u onostrano u snu.

Obilazila sam i katolička svetišta na sve strane i predavanja svih duhovnjaka domaćeg i inozemnog nazivnika.Bila sam čak i na predavanju Rufusa,svećenika i mnogih kojima se niti imena ne mogu sjetiti.

Bila sam jednu godinu u učenju Brune Groeninga,za kojeg mogu reći sve najbolje,no kako su se učenja prikrila“neutralnošću“skrivajući svjesno da je to Kristovo učenje,morala sam napustiti zajednicu baš otvorenom pobunom“Zašto se otvoreno ne govori o Kristu,kada je to Kristova snaga?“

Ta lutanja su me dovodila u kontakt sa raznim duhovnjacima i „duhovnjacima“,bilo je tu dobrih i loših osoba,ali i poznanstava koja kroz takve putašestvije“zaradite“,pa ih se onda teško riješite.

(Ovo mi se čini jako važno: dakle, sve što čovjek osjeća i misli, on prima ili od strane Gospoda preko rajeva, tj. anđela i dobrih duhova, ili preko paklova od strane zlih duhova i demona; on sam, svoje-voljnim okretanjem prema jednome ili drugome, uvjetuje sadržaj primljenog; nadalje, neistine, koje se pak vežu na izvjesna zla u volji, jesu mali ‘prijemnici’ koji onda omogućavaju paklenim odašiljačima slati svoje emotivne-misaone poruke; isti su također i tlo na kojem stoje njini opaki stanovnici)

Zadnji sam si udarac zadala odlaskom jednom starijem „duhovnjaku“ Ž i kontaktom s jednim mlađim „duhovnjakom“i njegovom ženom-S i N.Kako sam ,najslikovitije rečeno jedva sačuvala živu glavu,u smislu da ne propadnem u bezdan mračnjaštva,konačno sam se obratila Kristu sama,bez pomagala(u smislu nekih molitvi i znanja iz bilo koje religije i bilo čega već pročitanog i naučenog)i sjela sam poslije molitve za laptop,kojeg u biti nisam koristila ni za što već samo za slušanje glazbe i na Googlu potražila riječ koja mi je izgovorena u srce poslije molitve = “Lorber“! To je meni bilo smiješno,mislila sam da mi je rečeno lovor-začin.

I tražeči na internetu,listajući,ugledala sam ineresantnu stranicu-Akademija vječnog proljeća i pomislila,“kako su ovi neki romantičari“i otvorim ju.Na moje veliko iznenađenje pronađem Lorbera(lovora…ha  ha),zove se Jakob.Odmah sam se sjetila jednog mail-a od prijateljice S i Kruga prijatelja Brune Groeninga,koja je na dirljiv i pun ljubavi način htjela da me nagovori na povratak u Zajednicu,te mi je shodno tom svom htijenju slala neke izvještaje,koje više nisam primala,jer nisam bila član i među njima i isječak iz njemačke štampe u kojem stoji da je Bruno Groening,proučavao Lorbera,Swedenborga,Mayerhofa i sl.Prelistam neke knjige Rudolfa Steinera jer mi je kroz maglu bilo u sjećanju da je za Swedenborga rekao“ludi genij“u najpozitivnijem smislu,pronađem da je spominjao i Lorbera i Jakova Boemea.Tako premišljajući,pošaljem mail istinskom Kristovom apostolu Lorensu (u tom trenu i ne znajući da je to, niti da to apostolstvo postoji,niti što ću to spoznati kroz njega o Njemu), s upitom da li je to adresa gdje mogu naručiti knjige o Lorberu(onom lovoru….ha.ha).

Poslije tog mail-a više ništa nije bilo isto. Rušila su se stara znanja i ubjeđenja,poput kule od karata i moram ovim putem izraziti veliku zahvalnost na strpenju koji je Kristov apostol imao za mene i moje“mučenje sebe“,a time utičući i na njegovu mjeru za strpljenje.Nisam znala da je tako teško zaboraviti sve pročitano,zapravo,kad mi je tako bilo rečeno da učinim jer mi je to smetnja za sjedinjavanje s Kristom i otkrivanje Žive riječi-Izvora Kristova(a jeste bilo,no to tek sada znam),osjetila sam gorčinu i strah-ta gdje će ta moja znanja,čemu to protraćeno vrijeme-naprosto sam se ljubomorno i grčevito držala za staro,no dok ga nisam otpustila i počela samo s molitvom,po metodi madam Guyon (a ta je metoda odmah dala učinke), nisam ništa postigla.Po prvi put u životu odgovorio mi je On-Krist ,a da sam svjesna da to nije moja misao,kao ni ona ranije-Lorber.

Oduševljena“otkrićem“niko me nikada,ni Zemlja,ni nebo,ni Vlasti ni Gospodstva.,ni prošlost ni budućnost neće odvojiti od Kristove ljubavi koju sad osjećam dušom i duhom i koju na svoju veliku radost mogu dijeliti s istomišljenicima-Ekipice Akademije vječnog proljeća.

Ako ikome gore navedeno donese bar malo svijesti o bespotrebnosti nagomilavanja znanja,koje u biti okruti i od njega ne ostane gotovo ništa,te ako mu to znanje nije dalo ŽIVOG KRISTA,neka ne prolazi više krivim stazama,kamenitim i teškim,tražeći ga poput mene u izvanjskom-umjesto u sebi,u svom srcu,bit ću sretna..

A kuda sve“lutanja“raznim duhovnjacima “može čovjeka dovesti u sljedećem obraćanju…

(Mislim da ovaj nastavak nije slijedio, no ukratko moram reći sljedeće, D. su dakle ‘proganjali’ izvjesni duhovnjaci, od kojih je jedan anti-Krist, a druga Muslimanka, što dođe na isto budući se u Kuranu jasno kaže kako ‘Krist nije Allah’, kojih se ona, na svoje veliko nezadovoljstvo, nije mogla otresti, zbog čega je bila u jednoj vrsti unutarnjeg nemira i borbe, baš kako i kaže stih iz Otkrovenja, sve dok nije Isusa Krista spoznala i priznala za Onog Koji doista jeste, sve dok se nije prestala obraćati B. Groeningu, i sve dok nije odbacila sad više nepotrebno i obmanjujuće znanje!; u trenutku kada se to dogodilo, kada je u srcu zasjala ta spoznaja, paklovi su se razbježali, o čemu je eto već bilo riječi i čega je posljedica, kako nas obadvoje to vidimo, bilo ono gubljenje svijesti i ‘gubljenje’; to je jako, jako, jako važan moment, budući svima može ukazati, dok je meni to potpuno jasno budući imam silna Swedenborgova svjedočanstva o tome i uz to percipiram zakonitost istoga, da čovjek niti ne osjeća niti ne misli sam po sebi, već po i preko duhova koji su u njemu, tj. u njegovim mislima i osjećajima!; ponovit ću, sve dok je čovjek u bilo kakvoj vrsti neistine, a to je moguće zbog korespondentnog zla u njegovoj volji, na njega se vrše nasrtaji od strane paklova, i on neće naći svoga mira, niti će biti siguran od njih, i obrnuto, jednom kada je u njemu ta najvažnija od svih spoznaja, tj. kada Krist po njoj živi u Njemu, vrata pakla ne mogu i neće nadvladati tog čovjeka, jer Krist ih je sve pobijedio zajedno sa njihovim gospodarem, tom velikom i podmuklom starom zmijom; tek sa ovim znanjem, naime kako je čovjek koji je u neistini u stvari opsjednut od nekog demona, budući neistina putem tog demona utječe u njega iz pakla, i kako se raspršivanjem neistine, istovremeno tjera i taj demon, ili demoni, moguće je shvatiti Riječi Gospodnje iz Marka 16:17, i Mateja 7:22; jer neistine, a time i demone, može raspršiti i čovjek koji je u zlu što se tiče njegove volje, a barata istinom u svom razumijevanju i kroz svoja usta, budući nije čovjek koji ima tu snagu, već sama Istina; isto tako, tko razumije rečeno u svezi sile Božanske Riječi, shvatit će kako je to Gospod Svojom Riječju ozdravljivao opsjednute: A uvečer Mu doniješe mnoge opsjednute. On izagna duhove Riječju i sve bolesnike ozdravi.’ Matej 8:16; ‘Riječ’ je ovdje, kao i svugdje drugdje, Božanska Istina; kad je ova rečenica čisto duhovno tumačena, onda je ‘večer’ stanje čovjeka koji nije u istini vjere, koji kad spozna i prihvati Kristovu Riječ, biva oslobođen od neistina u razumijevanju, i tek onda on doista započne duhovno živjeti = ozdravi J)          D.

 

                   U Ljubavi Kristovoj …

                                               Lorens J

 

(Blato – 8 Srpanj, 2010)

Spread the Truth