Bertha Dudde, br. 1826, 24 Veljače 1941
DUHOVNO OBJAŠNJENJE ZA ERUPCIJE… SLUŽENJE NA SVJETLU…
Kako bi učinio da duhovna supstanca osjeća njezino prognanstvo, ona mora postati svjesna i njezina vlastitog stanja ograničenja baš kao i slobode volje. Ona mora prvo doživjeti kao bol i smatrati drugo kao vrijedno stremljenja, onda će ona uvijek sudjelovati u tome da sebe oslobodi od prvog stanja kako bi postigla slobodu volje. Tako bića svjetla moraju transmitirati potonje do djela stvaranja čija duhovna supstanca i dalje vene u tami. Ova moraju pronaći svjetlosnu zraku prijatnom i neprestano žudjeti za više. Otud, ono mora željeti uzdići se gdje postoji izobilje svjetla. Međutim, svako zračenje svjetla je rezultat pomoćne aktivnosti, to jest, u jednom ili drugom obliku aktivnost bića koja služe mora doći prije nego se zračenja svjetla mogu regularno događati. Premda je svaka izvanjska forma izložena zračenju svjetla, ipak potpuno ukrućeni duh sebe okreće od njega i potrebno je beskonačno dugo vrijeme prije nego sebe otvori za svjetlo, to jest, dok ne dozvoli sebi biti afektiran njime. Ali onda će se žudnja za njime probiti/eksplodirati sa elementarnom silom. Onda će sve što je prethodno bilo dolje ispod sebe izgurati kroz površinu i stremiti za svjetlom, i duhovna supstanca koja za njim žudi će biti oslobođena od njezinog dugog zarobljeništva kroz erupcije i nastavit će njezin proces razvoja u drugoj izvanjskoj formi. I takva se silna erupcija približava Zemlji, čija zavezana duhovna bića žude za oslobađanjem, za svjetlom i pomoćnom aktivnošću. I duhovna supstanca koja vene dolje ispod u tami posebice stremi nagore kada duhovna bića na Zemlji podbace iskoristiti obilje svjetla kojeg primaju i učinkovito ga ignoriraju. Onda će se nezrele duhovne supstance htjeti dokopati ovog svjetla i stremiti ka njemu sa elementarnom silom, koja sebe očituje kroz prirodne katastrofe i stvara temeljne promjene s obzirom na duhovne struje. Jer onda će duhovna supstanca, kada je dosegla površinu Zemlje, otkriti svaku duhovnu struju do velike mjere i prema tome će oduzeti duhovnu snagu od već više razvijenih bića koja zanemaruju ovu snagu i ne koriste je, što često predstavlja smrt ovih bića na Zemlji… Nezrela duhovna supstanca se služi duhovnom snagom time što značajno mijenja njezinu izvanjsku formu, to jest, time što je osigurala pristup za svjetlo. Od onda nadalje ova duhovna supstanca može nastaviti njezin proces razvoja na Zemlji, time slobodno stremiti ka svjetlu, ona jedino mora koristiti snagu na njezinom raspolaganju kroz pomoćnu aktivnost. Međutim, jednom kada se čežnja za svjetlosšću probudila u duhovnoj supstanci, ona se više neće protiviti da na jedan ili drugi način bude u službi, jer onda doživljava ovu aktivnost kao sredstva za primanje više svjetla i istovremeno osjeća otpuštanje okova njezine izvanjske forme, i premda proces razvoja sada korespondira sa zakonom prisile biće ga je unatoč tome voljno poduzeti, njegova se vlastita volja, premda onemogućena, slaže sa Božanskom voljom.
AMEN
