Učenja i Propovijedi

“Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i Moje će usne otkriti što je pravo. Jer Moje nepce zbori istinu, i zloća je Mojim usnama mrska. Sve su riječi Mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno. Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu koji je stekao spoznaju. Primajte radije moju pouku no srebro, i znanje požudnije od zlata. Jer mudrost je vrednija od biserja, i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom.” Mudre izreke 8:4-11

Učenja i Propovijedi

“Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i Moje će usne otkriti što je pravo. Jer Moje nepce zbori istinu, i zloća je Mojim usnama mrska. Sve su riječi Mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno. Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu koji je stekao spoznaju. Primajte radije moju pouku no srebro, i znanje požudnije od zlata. Jer mudrost je vrednija od biserja, i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom.” Mudre izreke 8:4-11

081 (Čovjekova smrt)

Print Friendly, PDF & Email

Čovjekova smrt

8/81 [1] Pisar međutim, koji je bio preobraćen i koji je bio uz nas (ili ‘ostao sa nama’), reče: ‘Gospodine i Gospodaru, Ti Si sada divnoj/prekrasnoj Mariji Magdaleni rekao kako si Ti Osobno istinski kruh sa nebesa i također zbiljsko/pravo vino, i (da) tko god bude jeo ovaj kruh i pio ovo vino neće vječno (= nikad u cijeloj vječnosti) vidjeti, osjetiti ili kušati smrti. Naravno, ja znam da si pod ‘kruhom’ mislio na Tvoju Riječ, i pod ‘vinom’ na živi Duh, a sa ‘jedenjem kruha’ na prihvaćanje Tvoje Riječi i sa ‘ispijanjem vina’ na djelovanje u skladu sa Tvojim Božanskim učenjem’, koje zasigurno dolazi sa nebesa zato što si Ti Sam jedini vrhovni Gospodar neba a također i zemlje. No činjenica da onaj koji bude jeo istinski nebeski kruh i koji bude pio vino koje dolazi sa nebesa uopće neće umrijeti, to je nešto potpuno novo, i ne znam kako bi to trebao shvatiti. Jer mi također možemo reći za sve ljude da neće vidjeti niti osjetiti smrt, a također ju ni okusiti, jer zaista, čovjek ne vidi, osjeća ili kuša smrt pošto on (u sebi više) nema života a posljedično tome više nema ni osjećaj. Ti možeš vidjeti da ova stvar, u skladu sa mojim viđenjem/razumijevanjem, u sebi ima dvostruki smisao i da je prema tome poželjno da nam Ti kao Gospodar nad životom i smrti ovu stvar još malo pojasniš.

[2] Svi oci i proroci – koji su također živjeli i djelovali striktno u skladu sa Tvojom voljom koja im je bila objavljena – su naposlijetku ipak umrli, i svi mi ćemo također zasigurno morati umrijeti, jer Ti Osobno Si nam na više mjesta ukazao isuviše jasno otpadanje tijela od duše, ali sada Ti kažeš kako onaj koji bi prihvatio Tvoje učenje i koji ga u stvari bude slijedio, neće umrijeti (ili ‘ne bi umro’). Kako ćemo to razumijeti?

[3] Rekoh Ja: ‘Prijatelju, sa tobom će još mnogi dokazi biti potrebni prije nego u tebi sve postane jasno. Da li sam Ja možda mislio kako će ljudsko biće koje će živjeti u skladu sa Mojom riječju zauvijek nastaviti živjeti fizički na ovoj Zemlji? Kako jedan pisar može misliti i razmatrati stvari na tako slijep i bedast način. Tijela što se tiče, naravno da će svaki čovjek umrijeti, i njegovo tijelo zasigurno neće vidjeti, kušati ili osjetiti smrti, no duša jednog griješnika utoliko više hoće ako on ne popravi/oplemeni svoj život u skladu sa Mojim učenjem i stvarno se ne pokaje. Jer onaj čija duša je i dalje u potpunosti izmješana i srasla sa tijelom i iz toga čulnom požudom će itekako/jako dobro vidjeti, osjetiti, i kušati smrt kada dođe vrijeme odbacivanja (u smislu, ‘olabaviti, otpustiti’) materijalnog tijela.  

[4] Pogledaj samo kako je za dušu jednog kriminalca obeshrabrujuće kada je on prema zakonima dovučen na mjesto smaknuća da umre. Ta(kva) duša na prvom mjestu već može vidjeti/zamisliti ispred sebe tjelesnu smrt i osjeća je i kuša na jako mučan način, a na drugom mjestu, u onostranom se za tu/takvu bespomoćnu i duhovno mrtvu dušu smrt nastavlja još jedno jako dugo vrijeme. Ovo potonje se događa zato što se on u svojoj bespomoćnosti i potpunoj opustošenosti u svom gorućem gnjevu više ne može osvetiti nad onima koji su ubili njegovo tijelo, i drugo zato što ulazi/dolazi u najdublji mrak svog života iz kojeg ne može pronaći nikakvog izlaza i stoga trpi najgore i najstrašnije muke, i to sve dok ne spozna svoju vlastitu zloću/pokvarenost i trpi/nosi svoju sudbinu sa strpljenjem. Zar to ne znači možda da će takva jedna duša ‘osjetiti, kušati i vidjeti smrt?’ 

[5] No duša koja se prema Mom učenju već za života na ovoj Zemli potpuno preporodi u svom duhu iz Mene (i u Meni), zasigurno neće u vječnosti nikad, osjetiti ili pak kušati takvu smrt, jer kad ga Ja vječno pozovem k Sebi, on će se odvojiti od svog tijela u potpunoj i najčišćoj svjesnosti bez ikakve boli. Ja vam kažem: Mnogi od vas koji će dosegnuti duhovno ponovno rođenje, će Me pitati sa ove Zemlje: ‘Gospodine, koliko dugo ćeš nas još pustiti da nosimo težak teret od mesa? A Ja ću im sa svom ljubavlju reći: ‘Budite strpljivi još malo, onda ću vas osloboditi vašeg tereta.’ A ako bi netko od vas i bio ubijen od pogana/nevjernika u Moje ime, on će se smijati i klicati od radosti, jer će kao mučenik biti oslobođen od mesa/tijela, i čak će u bolovima koje osjeća u tijelu osjećati sretan užitak. A kad stvari zasigurno stoje ovako i nikako drugačije, da li sam Ja onda govorio nejasno/dvosmisleno kako si ti pisàru rekao da si Me razumio? Reci Mi sada da li i dalje misliš o tome na isti način?

[6] Pisar reče: ‘Da, Gospodaru i Gospodine, sada nam je i ova stvar potpuno jasna. Sada sam to shvatio i ujedno mi je jako drago zbog toga, iako moram najotvorenije priznati da čak i najsvečanija/najekstatičnija tjelesna smrt za one koji i dalje moraju ostati na ovoj Zemlji u tijelu nije nimalo ni atraktivna ni poželjna, već ukazuje na/demonstrira potpuno suprotno, i čini se jako ponižavajuća za čast, za ljudsko biće koje je na određeni način gospodar nad prirodom, pošto inteligentna osoba koja sebe uzdigne u svojim mislima, vjeri i znanju do potpune Božje svjesnosti i u srcu također nosi Božju ljubav, naposlijetku pri umiranju nema ama baš nikakve prednosti nad životinjama, već time daleko zaostaje.

[7] Jer životinja zasigurno ne zna unaprijed da će umrijeti, a ljudsko biće mora živjeti svoj život zajedno sa ovom najvišom neugodnom svjesnošću, i posljedično tome nije potpuno neshvatljivo da se mnogi ljudi već prepuštaju svakojakim tjelesnim ovosvjetskim užicima, jer ih gorka misao o sigurnoj smrti na određeni način tjera na to.

[8] Posebno u zdravom ljudskom umu, sretan osjećaj ispunjenosti je zasigurno još više važan, jer tko ne bi htio biti veseo, sretan i dobro raspoložen? No među ovim osjećajima koji čovjeka tako često čine sretnim, postoje crne i za čovjekov um zastrašujuće misli o sigurnoj smrti koje se pojavljuju, i onda je sreći kraj jedno poduže vrijeme.

[9] Da, kad bi svako ljudsko biće znalo ono što mi Tvojom milošću znamo sada, onda se on zasigurno ne bi opterećivao mislima o smrti. No koliko malo ima onih koji to znaju. I stoga im, prema mom mišljenju, treba biti oprošteno ako u njihovoj bijedi, koje su neprestano i jasno svjesni, oni što je moguće više traže ‘zaborav’ (distraction) tako da oni kao prijatelji sretnog života ne bi u bilo kojem trenutku bili prestravljeni mislima o smrti i grobu. Ja sada zasigurno mogu percipirati da čovjek noseći svoj težak tjelesni teret nikad ne može postati potpuno sretan, i da je smrt njegovog tijela konačno jedno neprocjenjivo blago, no ipak, Stvoritelj je mogao čovjeku dati pogodnosti/privilegiju ne toliko neugodne smrti (= smrti koja za njega ne bi bila toliko gorka-bolna), koja ga ne bi toliko plašila. Zaista, čovjek bi mogao biti oslobođen u trenutku i postati stanovnik drugog svijeta.

[10] Jer u koju svrhu je često jako dugo bolovanje (= agonija umiranja) prije smrti (ili ‘pred smrt’), za što koriste bolovi i gorčina smrti, i naposlijetku dugotrajno truljenje i nestajanje tijela u grobu?

[11] Kratko i jasno: sa uobičajenom metodom umiranja se ja apsolutno ne slažem i ne mogu je smatrati poštenom.’

Uzroci bola koji (ili ‘patnje koja’) prethodi smrti

Rekoh Ja: ‘Ne mogu reći da si potpuno u krivu, jer se također ni Ja zasigurno ne slažem sa načinom na koji ljudi obično umiru. No što mogu Ja učiniti u svezi toga kada je čovjek za sebe osigurao tako tešku i gorku/neugodnu smrt/umiranje? Samo ako bi ljudi živjeli u skladu sa Božjim redom koji im je još od samog početka bio jako jasno otkriven/objavljen, onda ne bi postojalo ni jedno jedino ljudsko biće koje bi se žalilo na gorčinu smrti.

Svi praoci/patrijarsi su umrli laganom i mekom smrću, jer kad ih je anđeo pozvao, njihove su duše napustile tijelo sa velikom radošću, i nisu morali izdržavati nikakvu patnju i bol od njihova djetinstva pa sve do starosti, već su uglavnom ostali snažni i zdravi. Konačna smrt tijela također nije bila rezultat teške patnje i boli, već se uvijek događala tamo gdje je postojala želja za pozivom anđela, nakon čega je duša slobodno napuštala tijelo i bez ikakve prisile, a tijelo bi pri tome kao usnilo bez ikakve boli.

Ali kad su ljudi počeli živjeti sve više i više čulnim životom odavajući se sve više i više bludničenju, kurvanju i ostalim ‘gozbama’ što zatupljuju čula, oni su čak i svoje zdravlje narušili/iskvarili, postali su slabi, jadni i bolesni, i njihova tjelesna smrt je morala (pre)uzeti drugačiji oblik.

Ako uzmeš nož, zarežeš svoju kožu i kao rezultat toga osjetiš bol, zar onda možeš pri zdravoj pameti kriviti Stvoritelja, ili bi možda želio reći: ‘Da, zašto Stvoritelj čovjeku nije dao neosjetljivo tijelo?’ No Ja ti na to kažem: ‘Ako bi tvoje tijelo bilo u potpunosti neosjetljivo, kako bi onda moglo biti živo? Samo potpuno mrtvo tijelo je također u potpunosti neosjetljivo. Pretpostavi sada da bi čovjek, bar izvani imao neosjetljivo tijelo, više ili manje poput svoje kose. Kakva bi posljedica toga bila u slučaju ljudi bez pameti (= ljudi koji ne razmišljaju)? Samo-kastriranje/sakaćenje svakojake vrste, u takvom obliku da ljudi više ne bi imali ljudski oblik i stoga više ne bi mogli raditi/djelovati.

I stoga sa ciljem spriječavanja sakaćenja ljudi – bar što se njihove izvanjske pojave tiče – ljudima je bila dana osjetljivost kao ‘dobar promatrač’. Uz to, očigledno je da ako čovjek ne može osjećati bol, on također ne može osjećati ni užitak i blagostanje, jer jedna stvar ovisi o drugoj, tj. jedna ne može postojati bez druge, i (bez te druge) čak nije zamisliva.

Ja zasigurno znam da ljudi zbog svog velikog sljepila već duže vrijeme moraju patiti i izdržavati veliku bol – što će reći kada umiru – no to je prije svega zbog toga što oni nemaju ni najmanju sigurnost u svezi produžetka života duše nakon smrti tijela, i već su mnogi sljedbenici vjere Saduceja, a na drugom mjestu, zato što su ljudi svojim izuzetno poremećenim načinom života (= načinom života koji odstupa od Božjeg reda) napunili svoje tijelo sa svakojakim nečistim duhovima, što je u procesu vremena neizbježno moralo dovesti do svakojakih užasnih i jako bolnih bolesti koje rezultiraju preranom smrću. I stoga sam Ja Osobno došao u tijelu na ovu Zemlju da bi ukazao čovjeku puteve kojima mora ići, da bi prije svega postao svjestan da i kako njegova duša – što je njegovo stvarno Ja – nakon smrti tijela nastavlja živjeti, i drugo, da ukažem kako on, koliko god dugo mora živjeti na Zemlji može ostati zdrav i jak sve do starosti i njegov ‘odlazak’ ne bi bio strašan ni bolan, već bi ga razveselio i učinio jako radosnim. I stoga, Ja kao Gospodar života ti mogu dati potpuno jamstvo da onaj koji – s obzirom na stvarni smisao riječi – bude jeo Moj kruh i pio Moje vino, neće ni vidjeti, ni osjetiti, ni kušati smrti. Drugim riječima: tko god bude živio prema Mom učenju, taj će zasigurno doživjeti njegov uvijek blaženi efekt. Ja sam mišljenja da će Moj prijatelj pisar sada ove stvari razumjeti drugačije nego prije.

Pisar reče: ‘Gospodaru i Gospodine, sada ih uistinu razumijem drugačije i bolje nego prije, i stoga sam Ti jako zahvalan, iz sveg svojeg srca za svjetlo koje Si nam svima dao/ukazao po ovom pitanju, jer ja ovo smatram neobično važnim za čovjeka, naime, da on spozna i naposlijetku stvarno osjeti kako stvari stoje u svezi smrti tijela i posljedično tome na koji način se može osloboditi svojih starih strahova, boli i mučenja. Jer jedino kad čovjek bude znao ove stvari zasigurno i istinski, onda može osjetiti da je od Boga uzdignut do stvarnog čovjekovog dostojanstva pred kojim čovjekov animalni dio propada u prašinu nepostojanja/beznačajnosti. 

No najvažnije pitanje za Tebe dolazi tek sada, jer samo Ti Gospodine na njega možeš odgovoriti prema/po živoj istini. Gledaj, Gospodaru i Gospodine, mi smo sada sa potpunom vjerom, koja uvjerava naše cijelo biće, prihvatili Tvoje učenje i mi ćemo također i živjeti i djelovati u skladu sa njime prema njegovom svetom istinskom temelju/podlozi/osnovi. Ali prije toga, mi smo proveli podosta godina u svakojakim grijesima, što zasigurno nije bilo u skladu sa Tvojim redom. U takvim slučajevima su možda mnogi nečisti duhovi ukliznuli u naše meso/tijelo i tamo se ugnjezdili, što ja jasno zaključujem po mnogim bolestima kroz koje sam već morao proći. Mogu li ti fizički duhovi-bolesti biti potpuno otklonjeni stvarnim/aktualnim hranjenjem sa Tvojim kruhom i ispijanjem Tvog nebeskog vina, tako da me neće mučiti za vrijeme umiranja, ili ću ja ipak nekako morati osjetiti i kušati gorčinu smrti zahvaljujući grijesima koje sam počinio?

Rekoh Ja: ‘Kada budeš živio na takav način da se tvoja duša potpuno preporodi u svom duhu, taj duh će biti u stanju brzo i lako ‘srediti’ sve nečiste duhove koji su i dalje u tvom tijelu, i onda ćeš umrijeti blaženom smrću, također i što se tijela tiče. Ali netko tko će generalno zaista najozbiljnije živjeti i djelovati u skladu sa Mojim učenjem, ali će pored toga ipak potajno propadati u svoje stare navike (= vraćati se svojim starim navikama), da, onda on također neće biti u mogućnosti postignuti/dosegnuti potpuni preporod svoje duše u duhu, i konačno će za vrijeme njegova umiranja, zajedno sa svom poniznošću i (svim) strpljenjem, morati prihvatiti da će se on i dalje/još morati boriti sa mnogim nevoljama/tugama/patnjama. Jer tada/onda će patnja biti vatra što će pročistiti životno zlato ljudi od mnoge nečistoće. Pošto ono što je duhovno nečisto ne može ući u Raj/Nebo, što je isto kao da kažemo: čisti Božji Duh se ne može u potpunosti sjediniti sa dušom sve dok ta duša potpuno i zauvijek ne izbaci iz sebe sve što pripada materiji i njezinom sudu. Zaista, svaki onaj koji se u blaženoj tjelesnoj smrti želi odvojiti od ovog svijeta ovo itekako mora uzeti u obzir.

Uz to, morate biti umjereni u jelu i piću i ne žuditi (ili ‘posezati rado’) za umjetnim delikatesama, onda ćete dugo održavati zdravlje svoga tijela, a smrt će biti poput ugodnog ulaska u san jednog radnika koji se umorio u istinskom vinogradu Božjem. Duša će tada sretno i sa jasnom/čistom svjesnošću odletjeti iz tjelesnog omotača koji je postao trošan, te će od strane mnogobrojnih prijatelja biti vođena u neopisivu Nebesku sreću, i biti će beskrajno sretna i vesela pošto je konačno potpuno oslobođena od ovog svijeta i njegove bijede.

Prema tome, tko god bude potpuno i u cjelini živio i djelovao u skladu sa Mojim učenjem, taj će onda i potpuno biti blagoslovljen sa njegovim sretnim rezultatima/obećanjima. No tko god ne bude to činio u potpunosti i u cjelini, također će u takvoj mjeri i primiti blagoslove. Da li si, Moj prijatelju, ovo sada dobro razumio?’

Gospodin Isus Krist Jehova Stvoritelj Jedini Bog i naš Vječni Otac ‘Veliko Ivanovo Evanđelje – 8/81, 82’ J.Lorber

Spread the Truth