Bertha Dudde, br. 8667, 8 Studeni 1963
ISUS KAO LJUDSKO BIĆE JE ZNAO O NJEGOVOJ MISIJI…
Zemaljska staza ljudskog bića Isusa je bila izuzetno žalosna… Njegova čista duša je sebe našla u jednom nečistom i mračnom okruženju i doživjela je ovo okruženje kao mučenje, naračun čega dijete Isus nije nikada bio sposoban biti veseo, premda On još nije bio svjestan misije koju je sama duša ponudila izvršiti… S vremena na vrijeme je svjetlo Njegove istinske dušine prirode doista izbilo na vidjelo, onda je Moj Duh Sebe izrazio kroz Njega, tako da je On već vršio čudesa kao dijete, koja su jedino mogla biti ostvarena od strane bića najčišćeg svjetla u posjedu izobilne snage i svjetla… Ipak ovo se jedino dogodilo katkada kako bi ljudi u Njegovu okruženju trebali povjerovati u Njegovu misiju…
I čak su ovi izvanredni izražaji snage brinuli dječaka Isusa čim je On bio povratio Njegovo prirodno ljudsko stanje uma ali su ga oni također gonili u sve više srdačan kontakt sa Mnom, Njegovim vječnim Bogom i Ocem, Kojeg je On ljubio sa svim Njegovim srcem, što Ga je stoga pripojilo sve više uz Mene (ili ‘sjedinilo još više sa Mnom’) tako da Ga je Moja Ljubav, također, prožela sve više sve dok nije došao trenutak kada je On, u najblistavijem svjetlu Ljubavi, prepoznao Njegov zadatak… sve dok nije shvatio da je On bio određen izbaviti Njegovu palu braću, sve dok On nije postao svjestan kompletnog čina Spasenja i On je vidio pred Sobom mučnu stazu do Križa kojom bi se trebao zaputiti ako je On to želio… Njegova staza patnje Mu je bila ukazana u svakom detalju, znanje o čemu je zamračilo Njegovu dušu i ispunilo ju sa strahom iz kojeg Mu je jedino Njegova goruća Ljubav za bijedne žive tvorevine pomogla iznova pobjeći… Ipak On se bio morao boriti sa odlukom da se dobrovoljno zaputi stazom do Križa, On je bio trebao biti voljan uzeti na sebe svaku krivnju grijeha čovječanstva i podrediti se takvom jednom agonije-prepunom činu okajanja za nju da je to premašilo svaku ljudsku imaginaciju. Jer Isus nije bio određen od strane Moje volje da podnese ovu žrtvu na Križu, radije, Njegova duša je bila dobrovoljno sebe ponudila da dovede izgubljenu djecu nazad k Meni. Za ovu svrhu je ona živjela život na Zemlji kao ljudsko biće i onda se trebala boriti da donese ovu odluku iznova kao ljudsko biće, budući je slobodna volja bila isto tako također odlučujuća, jer Ja ne bi nikada odredio ljudsko biće da podnese takvu žrtvu okajanja protiv njegove volje, budući je jedino žrtva podnesena od strane Ljubavi bila sposobna iskupiti prvobitni grijeh palih bića. I žrtva nije jedino uključivala čin raspeća, dani najgorče fizičke patnje i poniženja nanešenog ljudskom biću Isusu od strane podanika (u množini) Mojeg protivnika (Sotone), ali Njegov cijeli zemaljski život je bio staza do Križa, budući je Njegova duša patila neopisivo, budući se spustila iz kraljevstva svjetla u kraljevstvo tame.
I Isus je vrlo skoro znao uzrok i svrhu Njegova silaska na Zemlju i ovo znanje je opteretilo ‘ljudsko biće Isusa’ iznad svake mjere, tako da je On bez dvojbe putovao stazom preko Zemlje kao ljudsko biće ipak užici zemaljskog života su Mu bili zanijekani, u kojima je svakom ljudskom biću koje uživa njegov zemaljski život bilo obično dozvoljeno nekažnjeno naći zadovoljstvo… Jer Njegov život je bio neprestano zasjenjen od strane događaja koji su bili pred Njima koji su Ga… budući je bio samo čovječan… neprestano plašili i nikad Mu nisu dali da bude radostan… Jedino u Njegovom pribježištu sa Mnom je On našao mir i snagu i onda, zbog Njegove uvijek-rastuće Ljubavi, Njegova volja da podnese žrtvu je također neprestano rasla snažnijom, i On je nosio težak teret zemaljskog života svjesno i jedino uvijek nastojao činiti Moju volju i pomoći Njegovim bližnjim ljudskim bićima… I ovo je također postojano povećavalo Njegovu snagu osposobljavajući Ga da čini čudesa i pri tom pomogne Njegovim bližnjim ljudskim bićima koji su trebali Njegovu pomoć. Ipak Njegova misija prije aktualnog čina Spasenja se sastojala od propovjedanja Evanđelja ljudima, od proglašavanja Moje volje njima i opominjanja i ohrabrivanja njih na to da vode Ljubavi-pun i pravedan način života… On je donio ljudima Istinu koja nije bila prepoznata već jedno duže vrijeme a koja je morala iznova biti saopćena ljudima u svoj čistoći kako bi ih potakla na ispravan način života, tako da bi Njegov čin Spasenja onda također bio ispravno shvaćen i prihvaćen od strane ljudi koji su uložili napor živjeti život Ljubavi.
On je vodio put (ili ‘postavio primjer’) kojeg bi trebali svi sljediti ako su se željeli povratiti u kraljevstvo svjetla, ka Meni, i koji bi bili sposobni to napraviti nakon što je Isus iskupio izvorni grijeh kroz Njegovu smrt na Križu. Ovaj čin milosrđa od strane Isusa je imao takve goleme posljedice da vi ne možete primiti dovoljno razjašnjenja u svezi njega. Opet i iznova znanje o njemu će vam biti istinski priopćetno, jer vi ne bi trebali vidjeti u Isusu jedino ljudsko biće Čiji je život bio prijevremeno dokončan od strane drugih ljudi, nego vi trebate prepoznati Njegovu veliku misiju, jer Isusov čin Spasenja je od takvog ogromnog značenja za vas ljude da je za vas imperativ prihvatiti ga ako želite ikada izbjeći kraljevstvu tame i biti primljeni u kraljevstvo svjetla. I vi ćete ga jedino prihvatiti ako ste podučeni o njemu apsolutno istinski (vidi Knjižicu br. 38), što se uvijek događa kroz Moj Duh koji jedini vas uvodi u svu Istinu (Ivan 16:13).
AMEN